7 zanimljivih činjenica o prometu o kojima vjerojatno niste ništa znali

Zanimljive stvari iz prometa, koje niste znali. Proučite zanimljive trenutke automobilske povijesti…

Prometovanje životinjama staro je nekoliko tisuća godina, dok je prometovanje autima staro tek stoljeće i pol. No, iako nam je ovaj moderni način prometovanja postao svakodnevica bez koje današnji svijet ne bi funkcionirao, postoji mnogo zanimljivosti, logičnosti i nelogičnosti glede pravila u prometu o kojima nismo ništa znali.

Smatra se da je ruska kraljica Elizabeta zapravo prva koja je donijela neki zakon glede strane ceste kojom bi se promet trebao kretati. 1752. donijela je zakon kojim je propisala da se sav promet u Ruskom carstvu mora kretati desnom stranom. No, to se pravilo zadržalo u Rusiji, a u Europu se proširilo tek po dolasku Napoleona, pola stoljeća kasnije. Iz Europe se pravilo zatim proširilo i na ostatak svijeta, kako je razvoj vozila napredovao, tako da danas 165 svjetskih država i teritorija prakticira prometovanje desnom stranom ceste, i pravilo desne ruke, dok „samo“ 75 država i teritorija vozi lijevom stranom.

Jeste li znali da se gotovo pola svih kružnih tokova na svijetu nalazi u Francuskoj? Francuska prednjači u svijetu po broju kružnih tokova, kojih ima oko 30 000, što je gotovo pola svjetske „populacije“ kružnih tokova.

Jedna od najskupljih kazni izdanih za brzu vožnju otišla je Fincu Jussi Salonoji 2003. godine. Salonoja je bio vlasnik uspješne tvrtke koja posluje mesom. Vozio je 80 km/h u zoni gdje je dopušteno 40 km/h te su ga Finci kaznili sa ogromnih €170 000. Razlog je tomu poseban Finski zakon kojim se prijestupnike novčano kažnjava na temelju njihovih prihoda. Drugim riječima, što ste bogatiji, kazna je veća.

Smatra se da se prva nesreća koja je uključivala motorno vozilo dogodila 1869. godine kada je Mary Ward pala sa automobila na parni pogon i bila zgnječena pod kotačima. Od toga dana milijuni ljudi izgubili su svoje živote u prometnim nesrećama, a svake godine život izgubi oko 1.3 milijuna ljudi.

9% vozača je u anketi provedenoj u Kaliforniji, SAD, izjavilo da bi se vozili goli, kada bi znali da ih nitko ne može vidjeti. 54% je izjavilo da bi pjevali glasno, kada bi bili neprimijećeni.

Najveće kopneno vozilo ikad proizvedeno je Bagger 288. Vozilo je proizvela tvrtka Krupp za obavljanje rudarskih poslova, Visoko je oko 100 metara, a dugačko 220 metara. Svaki dan obradi 240 000 tona materijala. Vozilo je isto tako i najteže kopneno vozilo na svijetu. 2001., kada ga je trebalo premjestiti, cijena transporta iznosila je 10 milijuna američkih dolara (oko 60 milijuna kuna), dok je cijena samog vozila koštala oko 100 milijuna američkih dolara.

Neka istraživanja ukazuju da je loša vožnja možda i nasljedna. Smatra se da oko 30% vozača ima određeni gen koji smanjuje proizvodnju posebnih proteina koji su povezani s prisjećanjem, a što za posljedicu ima više nezgoda i nesreća proizvedenih od strane vozača. Osobe kod kojih je gen identificiran, odradili su 20% lošiju vožnju na dvije, odvojene pokusne vožnje na Sveučilištu Kalifornija.